|
Pomoću kombinacijonih i sekvencijskih
logičkih kola i sklopova moguće je vršiti logičke i aritmetičke
operacije nad binarnim podacima, te ih pamtiti-pohranjivati u
memoriju.
Za opis rada računara potrebno je definisati i
dodatno opisati kontrolnu jedinicu (upravljački sklop), spregu
kontrolne jedinice i artimetičko logićke jedinice, komunikacione putove-sabirnice, te način kako
se zapisuju i izvršavaju instrukcije-program.
|
Osnov građe računara čine logički
sklopovi povezani u cjelinu. Sljedeća slika prikazuje osnovne
dijelove računara i njihovu povezanost:
Osnovni elementi računara
Može se primjetiti da ovaj koncept u potpunosti odgovara
fon Nojmanovom modelu.
|
|
Da bi se shvatilo kako računar radi
potrebno se upoznati sa njegovom osnovnim elementima od
ALU, preko upravljačke jedinice do memorijskih elementa,
ali i kako ze zadaju instrukcije koje tačunar izvršava:
kako se vrši programiranje. Programiranje mikroprocesora
je zasnvano na razumjevanju kako rade njegove
komponente.
|
|
Navešćemo i jedan od postulata
računarststva:
Princip ekvivalencije
hardvera i softvera: sve što se može uraditi
pomoću softvera može se takođe uraditi i pomoću hardvera
i sve što se može uraditi pomoću hardvera, može se
uraditi i pomoću softvera.
|
|
Hardverske implementacije su uvijek
brže od softverskih.
Izbor između hardverskog i
softverskog rješenja zavisi od faktora kao što su
cijena, brzina, pouzdanost i frekvencija očekivanih
promjena.
|
|
