Sekvencijalna logička kola (mreže) su
logička kola kod kojih logičko stanje na izlazu
ne zavisi samo od trenutne vrednosti signala na ulazu,
već i od prethodnog stanja u kome se nalazila ta mreža.
Sekvencijalna kola moraju da pamte parcijalne rezultate
između koraka. Pojmovi sekvencijalno kolo i kolo koje
poseduje memoriju predstavljaju sinonime.
|
Izlazni signali zavise, ne samo od vrijednosti
ulaznih signala, već i od redosljeda (sekvence)
generisanja ulaznih signala.
Koriste se memorijski elementi.
Za N memorijskih elemenata moguće je (postoji): 2N
stanja sekvencijalnog kola. |
![Sekvencijalna logička kola](sekvencijalnaLK.jpg)
Opšta predstava (šema)
sekvencijalnog logičkog kola
ralizovanog pomoću kombinacionih logičkih mreža i
memorijskih elemenata |
Različita složena izračunavanja mogu se
razložiti na niz skevenci i jenostavnih koraka. U tom slučaju,
umjesto da se rezultat odredi odjednom, u datom trenutku
dobijamo samo mali dio tog rezultata. Isti princip važi i kod
digitalnih sistema. Naime, digitalna kola koja izvršavaju
specificirani zadatak obavljaju aktivnost kao sekvencu koraka.
Zbog toga za ova kola kažemo da su sekvencijalna.
Prednost sekvencijalnog rada je ta što je
za izvršenje svakog koraka potrebno ugraditi jednostavniji
hardver, ali sa druge strane, treba da protekne znatno duži
period dok se ne dobije konačan rezultat. To znači da
implementacija nekog zadataka pomoću kombinacione logike
rezultira kraćem vremenu generisanja rezultata u odnosu na
implementaciju zasnovanu na sekvencijalnoj logici, ali će zato
obim hardvera biti veći.
|