Sekvencijalna logička kola

Sekvencijalna logička kola (mreže) su logička kola kod kojih logičko stanje na izlazu ne zavisi samo od trenutne vrednosti signala na ulazu, već i od prethodnog stanja u kome se nalazila ta mreža. Sekvencijalna kola moraju da pamte parcijalne rezultate između koraka. Pojmovi sekvencijalno kolo i kolo koje poseduje memoriju predstavljaju sinonime.

Izlazni signali zavise, ne samo od vrijednosti ulaznih signala, već i od redosljeda (sekvence) generisanja ulaznih signala.
Koriste se memorijski elementi.

Za N memorijskih elemenata moguće je (postoji): 2N stanja sekvencijalnog kola.
Sekvencijalna logička kola
Opšta predstava (šema) sekvencijalnog logičkog kola
ralizovanog pomoću kombinacionih logičkih mreža i memorijskih elemenata

Različita složena izračunavanja mogu se razložiti na niz skevenci i jenostavnih koraka. U tom slučaju, umjesto da se rezultat odredi odjednom, u datom trenutku dobijamo samo mali dio tog rezultata. Isti princip važi i kod digitalnih sistema. Naime, digitalna kola koja izvršavaju specificirani zadatak obavljaju aktivnost kao sekvencu koraka. Zbog toga za ova kola kažemo da su sekvencijalna.

Prednost sekvencijalnog rada je ta što je za izvršenje svakog koraka potrebno ugraditi jednostavniji hardver, ali sa druge strane, treba da protekne znatno duži period dok se ne dobije konačan rezultat. To znači da implementacija nekog zadataka pomoću kombinacione logike rezultira kraćem vremenu generisanja rezultata u odnosu na implementaciju zasnovanu na sekvencijalnoj logici, ali će zato obim hardvera biti veći.

 

Rješavanje problema START

copyright M2M
BL-2011/14