Logička funkcija se može predstaviti:
- analitički: algebarskim izrazom
- tabelarno: kombinacionom tablicom ili tablicom istinitosti
- šematski: pomoću logičkih kola
Osnovne osobine logičkih funkcija
-
Logičke funkcije se mogu definisati nad proizvoljnim
brojem promenljivih.
-
Vrijednosti promenljivih u logičkim funkcijama mogu biti
samo iz skupa {0, 1}.
-
Nad promjenljivama logičke funkcije izvršavaju se
logičke operacije (I, ILI, NE).
-
Vrijednost logičke funkcije može biti samo iz skupa {0,
1}. |
Analitičko
predstavljanje logičkih funkcija
DISJUNKTIVNA FORMA (DF) je logička suma logičkih proizvoda
Logička suma potpunih logičkih proizvoda je disjunktivna
normalna forma (DNF)
KONJUKTIVNA FORMA (KF) je logički proizvod logičkih suma
Logički proizvod potpunih logičkih suma je konjuktivna normalna
forma (KNF)
Minterme su
standardni logički proizvodi (engl. minterms) m0 , m1
itd.
Maksterme su standardne logičke sume
(engl. maksterms). M0, M1 itd.
|
I i II kanonska forma funkcija
|
Suma proizvoda predstavlja
logički zbir članova datih u vidu logičkih proizvoda.
Svaki logički proizvod u zbiru odgovara jednoj vrsti
kombinacione tablice u kojoj logička funkcija ima vrijednost 1.
To znači da je broj članova u sumi, odnosno broj logičkih
proizvoda jednak broju kombinacija za koje je vrijednost logičke
funkcije 1.
Ukupan broj logičkih funkcija od n promjenjivih računa
se kao vatrijacija sa ponavljanjem dva elementa n-te
klase tj. kao
.
Kao ilustraciju ove formule analizirajte moguće funkcije
sa dcije promjenjive predstavljenu tabelom
|
Očigledno je da kombinacione tablice nisu pogodne za
predstavljanje funkcija sa velikim brojem promjenjivih
zbog velikog broja vrsta: |
 |
|