Bit kao informacija
Matematika kaže da je za potpunu informaciju jedan malo, dva dovoljno, a tri suviše.
Osnova za rad digitalnih kola su logičke operacije nad iskazima koji mogu imati samo dve istinitosne vrijednosti׃ tačan (true) i netačan (false).
Za ove dve vrijednosti ima mnogo sinonima i primjera
u svakodnevnom životu׃ pozitivno-negativno, da-ne, nisko-visoko,
istina-laž, uključeno-isključeno. Ovakva stanja se vrlo lako mogu
kodirati binarnim brojnim sistemom tj. pomoću 1 i 0.
Teorijske osnove za ovu logiku sadržane su u dijelu matematike poznate
pod imenom Bulova algebra ili prekidačka logika.
|
Bit je jedinica za informaciju i
odgovara binarnoj odluci. |
bit-prekidač |
Matematički model računara u osnovnoj verziji obuhvata skup od dva elementa (stanja): "0" i "1", na koje primjenjujemo dvije logičke operacije: I (AND) i NE (NOT).
Jedno stanje određuje jednu osnovnu informaciju jedan bit. Kombinacijama 0 i 1 moguće je opisati bilo kakvo stanje. Kombinacijama ovih stanja ostvaruju se različte logičke funkcije. Na osnovu dva logička stanja DA i NE (0,1) i dva osnovna logička sklopa (kola) moguće je da se opiše bilo kakvo pa i najsloženije stanje, ukoliko upotrebimo dovoljan broj iteracija i ponavljanja upita.
Skup od više logičkih kola čini registar. Registar omogućava da se
istovremeno prihvati i obradi više podataka odjednom. Registar omogućava
da više pojmova kodujemo kao jednu riječ.
| Razlikujte bit i bajt! | |||||||||||||||||||
|
Riječ bit nastala je 1948.
godine kao kratica od binary digit (binarni cifra). Kao
mjerna jedinica počela se upotrebljavati mnogo kasnije, sa
masovnom upotrebom računara, krajem sedamdesetih godina. Uobičajeno se označava i kao bit (dakle, bez kraćenja) i kao b.
|
Bajt je jedinica mjere u binarnom brojnom sistemu. Jedan bajt je sastavljen od 8 bitova. Oznaka za bajt je B. |
||||||||||||||||||
Sadržaj bita može predstavljati informaciju.
1 ili 0 može predstavljati informaciju.
Mnoštvo 1 i 0 može predstavljati mnoštvo informacija.
copyright M2M
BL-2011