Upravljačka jedinica/Control Unit
UJ/CU povezuje sve komponente računara u funkcionalnu cjelinu i upravlja
njihovim radom. Upravljačka jedinica bira pojedine uređaje na osnovu
instrukcija zadanih preko tastature, U/I kanala ili programa u radnoj
memoriji. CU Instrukcije/naredbe dobija od aritmetičko logičke jedinice
(ALU Artimetic Logic Unit). ALU posredstvom upravljačke jedinice
upravlja PROCESIMA, a na osnovu instrukcija dobivenih od sistemskih ili
drugih programa ili nekog drugog ulaznog uređaja.
ALU i UJ zajedno čine centralnu upravljačku jedinicu (Central Process
Unit-CPU). Kod moćnijih računarskih sistema (mainframe sistema) CPU se
sastoji od mnoštva namjenski razvijenih elektronskih komponenti (od
mnoštva čipova visokog stepena integracije).
Kod ličnih (personal, home) računara CPU je u pravilu izrađena kao jedan
integrisani sklop nazvan MIKROPROCESOR. Dakle mikroprocesor predstavlja
CPU integrisan u jednom čipu. Za brže izvršavanje matematičkih operacija
dodaje mu se matematički kooprocesor ili se pak i on ugrađuje u kućište
mikroprocesora. Matematički kooprocesor ima namjenski razvijen i
implementiran set instrukcija koji omogućavaju brže izvođenje
matematičkih funkcija.
![funkcije komponenti](15-f1.jpg) |
Radna memorija omogućava izvrššavanje programa ili
trenutno čuvanje rezultata. (Svaki prekid napajanja – nestanak struje
uzrokuje brisanje podataka u radnoj memoriji.)
Radna memorija je integrisana u formi elektronskih čipova i standardno
se naziva RAM. Da bi se program mogao izvrššiti on se u radnu memoriju
"upisuje" iz trajne memorije. To znači kako se mijenjaju zadaci, tako će
se mijenjati i učitani programi u radnoj memoriji ili će se mijenjati
rezultati rada programa.
Trajna memorija ima zadatak da trajno čuva podatke
potrebne za rad.
Danas su memorijski mediji na principu buššenih traka i kartica i samo
blijedo sjećanje. Moguće ih je još sresti kod starijih teleprinterskih
uređaja, pa nema razloga da ih razmatramo.
Zbog velikog kapaciteta ponekad se trajna memorija naziva i masovna
memorija (mass storage memory).
Prema načinu izvedbe (tehnologiji) trajne
memorije dijelimo na:
magnetne ...diskovi /hard disk
Optički ...CD/DVD/razne kombinacije
Magnetno-optički .... Mo diskovi
Trajne memorije predstavljaju diskove na koje se podaci trajno smještaju
i gdje se pouzdano čuvaju i nakon isključenja računara.
VEZE između pojedinih memorija i CPU ostvaruju se tzv.
magistralama-sabirnicama.
Magistrala podataka (data BUS, sabirnica podataka) predstavlja veze
kojim putuju podaci od jednog odredišta do drugog.
Adresna magistrala (address BUS), veze kojim putuju adrese koje određuju
tačno mjesto čitanja ili upisa pojedinih podataka.
ULAZ omogućava upis podataka u računar. Bilo kakav
podatak mora se pretvoriti u odgovarajući niz impulsa, koje računar može
prepoznati.
Znači potrebni su odgovarajući uređaji kao tastatura, A/D konvertori
(analogno/digitalni), senzori, optički analizatori predmeta, slika ili
teksta (skeneri) itd, koji će prema računaru slati njemu razumljive
poruke.
Tastatura predstavlja elektromehanički ulazni sklop i nezamjenjiv je
ulazni uređaj i u sastavu je računara današšnjice.
Miš predstavlja alternativni standardni ulaz, i realizovan je kao
optoelektronski sklop.
IZLAZ omogućava pretvaranje rezultata obrade u
električni signal (pomoću D/A konvertora), u skup razumljivih znakova
prikazanih na ekranu monitora (ili poruku odštampanu štampačem ili čak i
govornu poruku).
Najčešći IZLAZNI uređaj je monitor, bez kojeg je rad s
današšnjim računarom teško zamisliv.
Printer (štampač) je gotovo nezaobilazan izlazni
element standardne PC konfiguracije. Ovdje se ipak nećemo baviti
štampačima, zbog njihove mnogobrojnosti i raznovrsnosti, samo ćemo se
osvrnuti na različite mogućnosti i načine komunikacije CPU jedinice i
štampača (različite portove).
Većina komponenti računara smješta se u kućište (Case)
![kućište](01-2.jpg)
|