Informatika i društvo

Kultura, informatika i Internet

novi pogled

Kultura

preuzeto sa wikipwdije
Kultura je cjelokupno društveno nasljeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima. Riječ kultura dolazi iz latinskoga colere, što je značilo: nastanjivati, uzgajati, štititi, štovati. Za kulturu postoje i druge definicije koje odražavaju razne teorije za razumijevanje i kriteriji za vrednovanje ljudske djelatnosti.
Antropolozi kulturu smatraju obilježjem roda Homo koje ga definiše.

osnovna obilježja kulture:

Zasnovana je na simbolima.
Ljudi pomoću kulture u istom društvu dijele zajedničko ponašanje i način razmišljanja.
Kultura se uči: kao što ljudi biološki nasljeđuju mnoge fizičke osobine i instinkte ponašanja, tako se kultura nasljeđuje kroz društvo, tj. osoba mora naučiti kulturu od ostalih članova društva.
Kultura je prilagodljiva: ljudi je koriste da se fleksibilno i brzo prilagode promjenama u svijetu oko njih.

virtuelna e- kultura, Internet kultura

Internet je novi vid komunikacije, koji sve više postaje dominantan.Ljudski odnosi koji su se nekada zasnivali na ličnom kontaktu upotrebi telefona, telegrafa ili pisama, sve više se zasnivaju na Internetu.
Javlja se novi vid kulture koji neki autori nazivaju kopijom, tj. simulacijom stvarne kulture, one ne-virtuelne.
Neki autori (Arthur Kroker i Michael A. Weinstein, Data trash: The theory of the virtual class, Ctheory books, 2001;) pesimistično zaključuju da „kako tehnologija oživljava kao posebna vrsta, konačno se susrećemo sa krajem (ljudske) istorije i početkom virtuelne istorije.“
Lev Manovich novu kulturu opisuje opisuje kao „ kulturu u kojoj je proizvodnja, distribucija i recepcija velikog dijela sadržaja posredovana softverom.“
Svi se, manje više, slažu da Internet postaje proizvođač kulture, a da tvorci softvera imaju indirektni nadzor nad kulturom.

Netokratija - Netocracy

Netokratija je pojam osmišljen od urednika časopisa Wired ranih devedesetih. Predstavlja igru riječi net (internet) i aristokratije. Netokratija se odnosi na globalnu pojavu više klase koja svoju vlast bazira na tehnološkoj prednosti i vještini umrežavanja, u odnosu na fenomen buržoazije i njegovu umanjenu važnost.

elitna kultura, kultivacija i lažna kultura

Kultura se u praksi odnosi na elitna dobra i aktivnosti, te riječ kulturan označava ljude koji znaju o tim aktivnostima i sudjeluju u njima.
Na primjer, neko ko koristi 'kulturu' u smislu 'kultivacije' može vjerovati, ili uvjeravati druge; da je klasična muzika bolja, kulturnija, ili otmjenija od folka ili muzike kao što su punk rock ili domorodačka tradicija australskih Aboridžina.
Ljudi koji koriste "kulturu" na taj način paze da je ne koriste u množini. Oni vjeruju da ne postoje zasebne kulture, svaka sa svojim vlastitim vrijednostima i logikom, nego radije koriste samo jedan standard kojim se sve grupe mogu objasniti.
Zato se oni ljudi koji imaju različite običaje shvaćeni kao "nekulturni" zbog "njihove različite kulture".
Ljudi s nedostatkom "kulture" često se čine "prirodnijima", pa promatrači često kritikuju elemente visoke kulture zbog potiskivanja "ljudske prirode".

Pojam su razradili dvojca švedskih autora Alexander Bard i Jan Söderqvist u knjizi Netokracija - Nova elita moći i život poslije kapitalizma. Autori ovom knjigom postavljaju novu teoriju kojom tvrde kako će moć u budućnosti ležati u rukama onih koji kontrolišu "informacijsko društvo". Ti će moćnici kao nova globalna elita zamijeniti kapitaliste. Nazvali su ih Netokrati
Netokratija će zamjenitii demokratiju. Umjesto demokrata dolaze nam netokrati, koji će tradicionalne postavke kapitalizma posve zamijeniti novim pravilima igre u svoju korist.
"Netokracija će biti sačinjena od ljudi sa izuzetnim socijalnim vještinama i talentom za manipulaciju i distribuciju informacija", pojašnjava Alexander Bard. Prema njegovim riječima "svi na suprotnom polu, koji nemaju znanja korištenja novih tehnologija te druge vještine netokrata, oformit će najnižu društvenu klasu – konzumtarijat".

Kulture su jednako predodređene za promjenu kao i za otpor prema njoj.
Otpor može doći zbog navika, religije, te integracije i međuzavisnosti kulturnih obilježja.

Na primjer, muškarci i žene imaju komplementarne uloge u mnogim kulturama. Jedan pol može željeti promjenu koja će utjecati na drugi, kao što se dogodilo u zapadnim kulturama u drugoj polovici 20. stoljeća.
Kulturološka promjena može biti uzrokovana okolinom, inovacijama i drugim unutašnjim uticajima, te dodirom s drugim kulturama. Na primjer, kraj zadnjeg ledenog doba doveo je do otkrića poljoprivrede.
Neka otkrića koja su utjecala na zapadnu kulturu u 20. stoljeću uključivali su pilulu za kontrolu rađanja, televiziju i internet. Pilula je pomogla porodicama da imaju mnogo novaca i ženama da imaju veću slobodu. Televizija nije samo donijela slične vizualne programe u mnoge domove, nego je takođe utjecala kako, kada i koliko će članovi porodice biti u međusobnoj interakciji.

Ova klasa još nije zvanično prihvaćena, ali neformalno ona postoji. Pitanje je kako se stvara kod nas.

Otpor prodoru novih tehnologija ima smisla koliko i pokret ludista.
Tehnologija je kultuno neutralna, ona svima daje podjednake šanse. Zato je potrebno da se uloži trud i da se njome ovlada.

Ne samo ovlada tehnologijom, već i aktivno uključi u njeno korišćenje sopstvenim kreacijama, bar u domenima koja nas se neposredno tiču.

Jednostavna tržišna činjenica (ružna i tačna onoliko koliko je kultura dio tržišta) je da kao najbolji poznavaoci sopstvene kulture imamo najbolje preduslove da je sami plasiramo na tržište.

Kako i koliko Internet određuje kulturnu asimilaciju?
Što smo manje informatički pismeni i kritičniu to je asimilacija veća.

Da li će naša kultura ostati na nivou subkulture i koliko će biti naš kulturni identitet zavisi od toga koliko smo aktivno uključeni u informacione tokove.
Mi ne možemo predendovati na to da kreiramo svjetsku kulturu, ali možemo postati dio nje.

Klikom na sliku ispod pogledaj (i analiziraj) zvanični sajt za kulturu Vlade Republike Srpske.

Dodir između kultura može rezultirati difuzijom (spontanim miješanjem), ili na široj osnovi, akulturacijom.

(Akulturacija opisuje asimilacijski proces u kojim se mogu nalaziti doseljenici koji primaju kulturu zemlje u čijim okruženju se nalaze. Uopšte, pojam se odnosi na mlade ljude u razdoblju adolescencije.)

Danas su se neki antropolozi pridružili projektu kulturnih istraživanja.
Većina ipak odbacuje pojam kulture kao ograničene, i shodno tome odbacuju pojam subkulture. Umjesto toga oni vide kulturu kao složenu mrežu promjenjivih obrazaca koji povezuju ljude u različitim situacijama i društvene formacije različitih osnova.
Prema tome bilo koja grupa može izgraditi svoj vlastiti kulturni identitet.